Artefakti na Željezničkoj stanici u Daruvaru iz vremena Franje Josipa

Daruvar je arheološki potencijal. Kopa se posvuda u Rimskoj šumi na daruvarskom Židovskom groblju, u Siraču, Bijeloj, Stupčanici, pa čak i u Julijevom parku kopalo se prije nekih 10 godina. Prostor se istražuje i širokopojasno predstavlja dobar temelj za znanstvene radove inspirirane rezultatima istraživanja krajem prošlog i početkom novog tisućljeća. To su zapažanja rodonačelnika arheoloških istraživanja u suvremenom Daruvaru, magistra srednjovjekovne znanosti, diplomiranog arheologa i profesora povijesti Berislava Shejbala neumornog istraživača ovog našeg prostora koji sa svojim radovima i promiče prostor i potiče druge da još dublje kopaju i istražuju. Što se tiče znanstvenih radova magistra znanosti Berislava Shejbala…
Shejbal

Sve te znanstvene činjenice do kojih dolazi istraživanjem Berislav Shejbal stalno nadograđuje i kako kaže…
Shejbal

Da bar vlak postoji iz tog perioda možda bi i željeznica bila u funkciji. Međutim, radi se pruga, treba samo strpljenja, sačekati i provjeriti kojom dinamikom se odvija započet posao. Što se tiče artefakata iz vremena Franje Josipa riječ je o aparatu za gašenje požara a artefakata iz prošlosti po gradu ima još
Shejbal

S vremena na vrijeme treba osvježiti pamćenje uočavanjem detalja i u zatvorenom i na otvorenom prostoru, čitanjem knjiga, jer o Daruvaru se piše, a Daruvar sada ima svoju povijesnu monografiju. Imamo i Zavičajni muzej Daruvar. Arheološki potencijal ovog prostora je veliki i kako kaže Berislav Shejbal
Shejbal

U pripremi je arheološko istraživanje Starog grada Sirača
Shejbal

Općina Sirač arheološki je također veliki potencijal i vrlo interesantno područje, tako govori Bersilav Shejbal za emisiju Eureka koja je na rasporedu sutra od 13 i 30 u programu Radio Daruvara. U ovom info programu samo smo izdvojili segmente iz emisije kako bi podsjetili osim na lokalitete arheološki interesantne, i na artefakte posvuda oko nas, te podsjetili kako sve što je zaboravljeno obično kasnije nedostaje u životu.

 Fotografija Željezničke stanice iz arhive prof. dr. Vjenceslava Herouta